Medonosna pčela (Apis mellifera) je najvažniji oprašivač na svijetu i ključna za proizvodnju hrane. Ona živi u složenim zajednicama koje se sastoje od matice, radilica i trutova, a osim meda daje i vosak, propolis, matičnu mliječ i pčelinji otrov.

Medonosna pčela oprašuje 80–85 % biljaka koje trebaju oprašivanje, što je daleko više od drugih insekata poput bumbara ili solitarnih pčela.

Tijelo joj je prekriveno dlačicama na koje se hvata pelud, a na stražnjim nogama ima “košarice” za skupljanje cvjetnog praha.

Bez pčela, mnoge voćke i povrtnice imale bi znatno manji prinos.

Proizvodi pčela

• Med – glavni proizvod, bogat ugljikohidratima.
• Vosak – koristi se u kozmetici, farmaciji i industriji.
• Propolis – prirodni antibiotik.
• Matična mliječ – hranjiva tvar za razvoj larvi i matice.
• Pčelinji otrov – koristi se u medicini

Najpoznatije europske pasmine su:

• Siva pčela (Apis mellifera carnica) – poznata u Hrvatskoj i Sloveniji.
• Talijanska pčela (A. m. ligustica) – žuta, mirna i vrlo produktivna.
• Tamna europska pčela (A. m. mellifera) – otpornija na hladnoću.
• Kavkaska pčela (A. m. caucasica) – poznata po dugom rilcu i dobroj sposobnosti skupljanja nektara

U Hrvatskoj je zbog zaštite dozvoljen uzgoj isključivo Sive pčele (Apis mellifera carnica)

Ukratko: medonosna pčela je nezamjenjiva u poljoprivredi i ekosustavu, jer osigurava oprašivanje i proizvodi med i druge vrijedne tvari. Bez nje bi prehrambeni sustav čovječanstva bio ozbiljno ugrožen.

Najveće prijetnje medonosnim pčelama danas su klimatske promjene, bolesti i paraziti, te pesticidi. Ovi faktori zajedno uzrokuju smanjenje pčelinjih populacija, što direktno ugrožava oprašivanje i sigurnost hrane za ljude.

Klimatske promjene

• Porast temperatura i promjene oborina mijenjaju vegetaciju i životni ciklus pčela.
• Toplije zime mogu potaknuti matice da prerano polažu jaja, što iscrpljuje zajednicu.
• Suše i poplave smanjuju dostupnost cvjetova i nektara, pa pčele ostaju bez hrane

Bolesti i paraziti

Najveći problem je varooza (parazit Varroa destructor) koja prenosi virusne bolesti

Česte su i američka i europska gnjiloća, nozemoza i vapnenasto leglo.

Novi invazivni štetnici u Europi:

• Etina (Aethina tumida) – mali kornjaš koji uništava saće.
• Žutonogi stršljen (Vespa velutina) – predator pčela.
• Tropileloza (Tropilaelaps mercedesae) – parazit sličan varoi.

Pesticidi i kemikalije

Nesavjesno tretiranje voća i povrća kemikalijama direktno truje pčele.

Posebno su opasni neonikotinoidi, jer djeluju na živčani sustav pčela i uzrokuju dezorijentaciju.

Kombinacija pesticida i bolesti dodatno slabi pčelinje zajednice.

Globalni problem

Pčele oprašuju 75 % cvjetnih biljaka koje koristimo u prehrani.

Njihovo izumiranje bi dovelo do kolapsa mnogih ekosustava i nestašice hrane.

U Hrvatskoj pčelarstvu dodatni problem je uvoz patvorenog meda koji ugrožava domaće pčelare.

Što se može učiniti

• Ograničiti upotrebu pesticida i koristiti ekološke metode zaštite bilja.
• Podržati lokalne pčelare kupnjom domaćeg meda.
• Saditi medonosne biljke u vrtovima i gradskim zelenim površinama.
• Praćenje i kontrola bolesti kroz edukaciju pčelara i veterinarske službe.
• Borba protiv klimatskih promjena smanjenjem emisija stakleničkih plinova.

Ukratko: pčele su u opasnosti zbog kombinacije klimatskih promjena, bolesti, pesticida i globalnih pritisaka. Njihova zaštita je ključna za našu prehranu i ekosustav.